Читать книгу Psihologija Sreće - Juan Moisés De La Serna, Dr. Juan Moisés De La Serna, Paul Valent - Страница 6
POGLAVLJE: OTKRIVAJUÄI SREÄU
ОглавлениеU ovom poglavlju opisane su razliÄite varijante i podražaji koji potiÄu stanje sreÄe, uzevÅ¡i u obzir mnoge prednosti vezane za duÅ¡evno stanje i druÅ¡tvene odnose.
MeÄutim, prvo treba pojasniti da je sreÄa apstraktni pojam koji je postao neÅ¡to Äemu se neprestano teži i Å¡to je svrha danaÅ¡njeg druÅ¡tva. Suprotno onome Å¡to bismo pomislili, nema jedinstvene definicije, a kamoli naÄina postizanja tog stanja sreÄe.
To znaÄi da joÅ¡ uvijek postoje mnoge nepoznanice: kako se stvara, održava ili obnavlja to stanje nakon Å¡to ga izgubimo?
Iz tog razloga provode se neprekidna istraživanja koja ispituju Å¡to to utjeÄe na stanje sreÄe, ili drugim rijeÄima: koji to Äimbenici osiguravaju najveÄu sreÄe?
To je bilo pitanje istraživanja koje je provelo SveuÄiliÅ¡te IstoÄne Karoline (SAD) Äiji su rezultati objavljeni u znanstvenom Äasopisu Europe Journal of Psychology.
U istraživanju je sudjelovalo 109 odraslih osoba u dobi od 19 do 61 godine, od toga 66 žena, intervjuiranih putem interneta i plaÄenih za sudjelovanje.
Svatko je odgovorio na tri standardna upitnika, jedan o afektivnom stilu pod nazivom Affective Style Questionnaire, drugi o stilu duhovitosti pod nazivom Humor Style Questionnaire te posljednji u kojemu je ocijenjena subjektivna razina sreÄe sudionika pod nazivom Subjective Happiness Scale.
Afektivni sti pokazuje kako se slažemo s drugima s emocionalnog stajaliÅ¡ta, može biti s povjerenjem ili nepovjerenjem, s velikoduÅ¡noÅ¡Äu ili nenaklonoÅ¡Äu.
Stil duhovitosti povezan je s naÄinom na koji gledamo na život, s humorom, ozbiljno ili gledamo sve crnoâ¦
Subjektivna razina sreÄe je koliÄina sreÄe koju doživljavamo u životu.
Rezultati upuÄuju na vezu izmeÄu afektivnog stila i stila duhovitosti te svega Å¡to je pozitivno povezano sa subjektivnom razinom sreÄe.
Dakle, dovoljno je njegovati jedan od ova dva Äimbenika, afektivni stil i stil duhovitosti, da bi se poveÄala razina subjektivne sreÄe sudionika i ljudi opÄenito.
Rezultati koji su s druge strane bili oÄekivani, uzevÅ¡i u obzir da je na pojedinaÄan naÄin pozitivan odnos izmeÄu stila duhovitosti i sreÄe veÄ sagledan tj. da vesela i razigrana osoba omoguÄuje sebi i drugima bolje opÄe stanje koje Äe prerasti u sreÄu.
Kao Å¡to je veÄ reÄeno, sreÄa je struktura povezana s mnogim vanjskim i unutarnjim varijablama, ali u kojoj mjeri ovisi o razini samopoÅ¡tovanja kod pojedinca?
Treba imati na umu da je samopoÅ¡tovanje struktura koja se formira od najranije dobi kroz pozitivna i negativna iskustva te upuÄuje na to kako pojedinac vidi samoga sebe tj. vlastiti odraz, bez obzira na unutarnju ili vanjsku stvarnost.
Osoba s visokim samopoÅ¡tovanjem je u moguÄnosti postiÄi ciljeve koje si postavi, uporna je i bori se za ono Å¡to želi i kada naiÄe na poteÅ¡koÄe doživljava ih kao testove ili pouke u životu koje treba prihvatiti i nastaviti dalje.
Osoba s niskim samopoÅ¡tovanjem osjeÄa se inferiorno u odnosu na druge i nije u moguÄnosti Äiniti isto ono Å¡to i drugi ukljuÄujuÄi i ostvarenje vlastitih ciljeva te je jako ovisna o tuÄem miÅ¡ljenju, teÅ¡ko podnosi frustracije i pretvara Äak i najmanju poteÅ¡koÄu na putu u nepremostivu prepreku, Å¡to samo ojaÄava njezin osjeÄaj beskorisnosti.
Iako su to ekstremni primjeri, svatko ima više ili niže samopoštovanje i u skladu s njim stvara odnose s ljudima, kako na poslu tako i u privatnome životu.
MeÄutim, ako se samopoÅ¡tovanje razvija s iskustvom, ono se može promijeniti s vremenom s obzirom na dobra ili loÅ¡a iskustva Å¡to omoguÄava da u istoj situaciji zauzmemo pozitivan ili destruktivan stav. Ali, da li je sreÄa izravno povezana sa samopoÅ¡tovanjem?
To je pokuÅ¡ao istražiti Ured za studente s invaliditetom SveuÄiliÅ¡nog savjetovaliÅ¡nog centra SveuÄiliÅ¡ta u Nagoyi zajedno s Centrom za eksperimentalno istraživanje druÅ¡tvenih znanosti i Odsjekom za bihevioralne znanosti Fakulteta za humanistiÄke znanosti (SveuÄiliÅ¡te u Hokkaidu) u Japanu, Äiji su rezultati objavljeni u znanstvenom Äasopisu Frontiers in Psychology.
U istraživanju je sudjelovalo 537 mladih, od toga 176 djevojaka.
64% studenata bilo je na prvoj godini studija dok su ostali bili na drugoj godini.
Svi su dobili standardni upitnik za procjenu sreÄe i samopoÅ¡tovanja kako bi se istražilo, putem Rosenbergove skale samopoÅ¡tovanja, postoji li veza izmeÄu njih.
Rezultati ukazuju da veza izmeÄu sreÄe i samopoÅ¡tovanja varira ovisno o okolnostima kroz koje osoba mora proÄi, tako kada se suoÄavamo s nesigurnom situacijom i promjenom, kao Å¡to je primjerice poÄetak studija gdje je sve novo, predmeti, profesori, kolege, fakultet⦠jaÄa je veza izmeÄu sreÄe i samopoÅ¡tovanja, Å¡to znaÄi da Äe ljudi s visokim samopoÅ¡tovanjem biti sretniji od onih s niskim samopoÅ¡tovanjem.
Kada je osoba u stabilnom okruženju, primjerice uÄenici druge godine koji veÄ poznaju okolinu i u kojoj se snalaze, unatoÄ sitnim promjenama poput predmeta i nekih nastavnika, održavanje ostatka uvjeta slabi taj odnos ÄineÄi druge varijable važnijima u sreÄi tj. u stabilnom okruženju onaj tko ima visoko samopoÅ¡tovanje ne mora nužno biti najsretniji.
Iako su rezultati jasni o vezi izmeÄu samopoÅ¡tovanja i sreÄe, istraživanje je obavljeno u vrlo karakteristiÄnom podruÄju akademske zajednice i u odreÄenom razdoblju razvoja samopoÅ¡tovanja kao Å¡to je studentsko doba, kako bi se utvrdio ovaj odnos treba provesti nove analize u drugim sredinama i u drugim dobima, jer bi to moglo biti jednostavno samo obilježje mladih ljudi.
Ovakav naÄin analize sreÄe može se provesti u odreÄenom sektoru kod odreÄene populacije, poput mladih ljudi ili studenata, no sreÄa se može analizirati i na globalnoj razini.
Jedan od najosjetljivijih pokazatelja kako stvari funkcioniraju u nekoj zemlji jest upravo kako se njegovi stanovnici osjeÄaju Å¡to se tiÄe sreÄe.
Postoje mnogi pokazatelji za prepoznavanje zdravlja stanovnika neke zemlje u vezi s ljudskim resursima i dostupnim infrastrukturama kao Å¡to je primjerice tehnologija koriÅ¡tena u tom pogledu. Ali sreÄa kao vrlo osobna struktura ne može se mjeriti na ovaj naÄin.
Sigurno je da Äe svaka osoba na ulici dati jedinstvenu i posebnu viziju sreÄe. Za nekoga Äe to biti posao, drugima prijateljstvo ili slobodno vrijeme i tako Äemo dobiti onoliko odgovora koliko smo ljudi ispitali, znaÄi može li se izmjeriti sreÄa neke zemlje?
Uzmemo li u obzir da zemlju Äine stanovnici, trebalo bi nekako procijeniti sreÄu svakog pojedinog stanovnika te zemlje.
