Читать книгу Ona koja otvara puteve. Dio 2 - Merjem Jolač - Страница 3

10 pravila asertivnog ponašanja

Оглавление

Asertivno ponašanje mnogima bi nam olakšalo život, pogotovo kad je toliko ljudi u blizini koji se žele popeti na vrat svog susjeda i objesiti noge, bilo da su opsesivni prodavci u trgovinama, lijene kolege na poslu, uvijek bockaju nos, komšije itd. itd. itd. U isto vrijeme, uopće nije potrebno da bilo tko od njih bude bezobrazan! Morate saviti liniju ne samo kruto, već i graciozno – prema svim psihološkim pravilima!

Izraz “asertivnost” potiče od engleskog glagola “tvrditi” – insistirati na svom, tvrditi, održavati svoja prava. Asertivno ponašanje odnosi se na pozitivno ponašanje cijele osobe koja poštuje sebe i druge, razumije, sluša i pokušava postići radni kompromis. Ovo je manifestacija ljubazne upornosti, sposobnosti osobe da se ponaša samopouzdano i dobroćudno; zastupaju svoja prava na konstruktivan način, pokazujući poštovanje drugih; dok preuzimaju odgovornost za svoje ponašanje. Kao dijete svi smo naučili lekciju “kako se ponašati”. Neko ima tu neupitnu poslušnost, ispunjavanje svih uputstava roditelja, dok je drugi naučen da postiže, ide ka cilju, ne da se uvrijediti. Međutim, da li su istovremeno poštovali vaša prava, jesu li uzeli u obzir vaše mišljenje? Nema mnogo ljudi koji znaju kako da poštuju svoje dijete. Vole, brinu se, brinu, ali s poštovanjem je teže. Obrasci ljudskog ponašanja izuzetno su slični odnosima dijete-roditelj. Roditeljstvo je naporan posao. Roditelji se trude za dobro djeteta, često ga učeći da bude pasivan ili agresivan, da nauče manipulirati. Naučili smo lekcije iz djetinjstva i nastavljamo se ponašati na uobičajeni način. U bilo kojoj situaciji odabiremo određeni stil ponašanja – i u velikoj mjeri o tome ovisi dobiveni rezultat. Možemo se ponašati pasivno – to jest, ne ostvariti svoja prava, izbjeći sukobe, pokoriti se odlukama drugih i kao rezultat toga izgubiti kontrolu nad onim što se događa. Možemo se ponašati agresivno – tj. Žuriti prema problemu poput embrazure, zahtijevati sve odjednom, nametati svoje mišljenje, zanemariti interese drugih, biti bezobrazni, neprijateljski raspoloženi i nepredvidljivi. Inače, pasivno-agresivno ponašanje nije neuobičajeno. Za takve kažu “u mirnim vodama ima vragova”. “Pasivni agresori” imaju tendenciju da gomilaju pritužbe i potajno grade i provode planove za osvetu. Pasivna agresija može se izraziti odbijanjem da se udovolji zahtjevu, nečinjenjem ili otvorenom sabotažom. Obično se ljudi s niskim samopoštovanjem ponašaju agresivno ili pasivno, a obje ove pozicije očito gube. Kada manipulira, osoba djeluje prikriveno, ne izjavljujući izravno svoj cilj, ali istovremeno provocira drugog da počini čin koji mu je potreban. Isto tako, malo dijete koje se osjeća krivim za svoje roditelje zbog toga što “ne ispunjavaju očekivanja” postaje tužno i nesretno, zbog čega roditelji rodite naklonost prema njemu.

Ali postoji i treća varijanta ponašanja – asertivnost, “zlatna sredina” između pasivnosti i agresije. Odredite vrstu ponašanja.

U osnovi, vi branite svoja prava, izražavate svoje misli i osjećaje direktno, iskreno i otvoreno na načine koji poštuju prava drugih.

Asertivna osoba djeluje bez nepotrebne brige ili krivice. Asertivni ljudi poštuju sebe i druge ljude i odgovorni su za svoje postupke i svoje izbore. Razumiju svoje potrebe i otvoreno i direktno traže ono što žele. Kad ih odbiju, mogu se osjećati tužno ili frustrirano, ali njihova slika o sebi nije zamagljena. Ne oslanjaju se previše na odobravanje drugih ljudi i osjećaju se sigurno i sigurni u sebe. Asertivni ljudi pokazuju drugima kako bi željeli da se prema njima ophode. Oni su sami sebi dovoljni.

………………………………………………………………………………………….

“Volim petak popodne nakon popodnevne molitve.

…Na prstima mi teče slatki sok od kakija, u ustima se širi nevjerovatno blaženstvo… Prolaze planine i prekrasni pejzaži, brzinomjer pokazuje 160 km / h. Molim vozača da malo uspori jer mi sok od kakija kapa u krilo. Obrišem traperice vlažnom krpom.

Zvonjenje telefona mi oduzima misli.

– Zdravo.

– Zdravo. Kako si? Stvari su dobre? Da li ti je ugodno?

– Da hvala ti.

– Rezervisao sam stol za večer u ribljem restoranu, kako želiš. Smuđ Egejskog mora. Ako želiš večeru s mesom, možemo je ponoviti.

– Ne, brancin je u redu, ja volim ribu. U redu.

– Sutra ćemo doručkovati sutru i otići do kuće Svete Marije, odatle do Selčuka do Ivana Zlatoustog. Zatim u Efez.

– Već sam bila u Efesu. Idemo rano u Izmir. Postoji važan sastanak, moram pojasniti sva pitanja, jer je u ponedjeljak sajam sutri.

– Da, pa, uzeću te i otići. Gdje bisi se željela opustiti u nedjelju? Alacati, Kušadasi, Urla?

“Ne znam, orijentirajmo se u subotu navečer.

– U redu. Vidimo se.

…………………………………………………………………………………………

Ona koja otvara puteve. Dio 2

Подняться наверх